Najpoznatije pjesme grandža odavno imaju svoje mjesto u istoriji roka, ali dio njegovog bogatstva ostao je izvan standardnih albuma. Na B-stranama singlova, EP izdanjima i kompilacijama završavale su obrade, neobične saradnje i autorske pjesme koje su pokazivale manje poznato lice velikih bendova.
Tokom devedesetih činilo se da B-strana polako gubi smisao. Kompakt-diskovi i promocija usmjerena na albume, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama, smanjivali su potrebu za kupovinom pojedinačnih singlova.
Ipak, u vremenu prije široke dostupnosti interneta postojala je dobra računica: ako se hit već nalazio na albumu, dodatna, prethodno neobjavljena pjesma mogla je privući najvjernije fanove da kupe još jedno izdanje.
Bendovi su zato čuvali kvalitetne snimke koji se nisu uklopili u konačan izbor pjesama za album. Takve numere kasnije su objavljivane na singlovima, EP izdanjima, filmskim saundtrekovima i kolekcijama rariteta.
Zašto su B-strane bile važne za grandž?
Grandž bendovi posebno su dobro koristili mogućnosti ovakvih izdanja. Neke pjesme koje prvobitno nisu pripadale njihovim studijskim albumima postale su omiljene među publikom.
Nirvanina „Aneurysm“ objavljena je kao B-strana singla „Smells Like Teen Spirit“ iz 1991. godine. Pearl Jam je „Yellow Ledbetter“ predstavio naredne godine na američkom CD singlu „Jeremy“. Na britanskom izdanju prethodila joj je još jedna značajna pjesma, „Footsteps“.
Čitaoci časopisa Rolling Stone i lista The Guardian svrstavali su „Aneurysm“ među deset najboljih Nirvaninih pjesama, dok je „Yellow Ledbetter“ postala jedna od najvoljenijih numera Pearl Jama izvan debitantskog albuma „Ten“.
Ovaj izbor, međutim, posvećen je manje istaknutim snimcima. Izraz „zaboravljeni“ treba shvatiti uslovno: posvećeni fanovi dobro ih poznaju, ali ih šira publika možda odavno nije slušala. Ni sve odabrane pjesme nisu B-strane u strogom smislu, što njihove priče čini dodatno zanimljivim.
5. Kako je Soundgarden spojio svoju težinu sa pjesmom grupe Devo?
Soundgarden – „Girl U Want“
Kada je gitarista Soundgardena Kim Tajil govorio za Guitar World o muzičarima koji su uticali na njegovo sviranje, naveo je veoma različita imena: Džona Lenona, Džonija Tandersa, Džoa Perija i D. Buna.
Među zanimljivijim izborima bio je Bob Madersbo iz grupe Devo.
„Bilo je nečeg dinamičnog u tome. Kod grupe Devo postojao je komičan, gotovo crtani element u muzici koji je bio privlačan jer je djelovao inteligentno i kretao se drugačije. Nije se razvijao na predvidive načine tradicionalnijeg panka ili hard roka“, objasnio je Tajil.
Taj uticaj pomaže da se razumije kako je jedan od najtežih rok bendova devedesetih odlučio da obradi novotalasnu pjesmu „Girl U Want“ iz 1980. godine.
Soundgardenova verzija snimljena je tokom rada na albumu „Badmotorfinger“, a objavljena na promotivnom CD singlu „Rusty Cage“.
Obrada je sporija, teža i bez sintisajzera. Kris Kornel originalnom, neobičnom vokalnom izrazu Marka Madersboa daje ozbiljniji grandž karakter, dok Tajilov uvodni gitarski motiv ostaje relativno blizak izvorniku.
Prema ocjeni autora izvornog izbora, bend je mogao otići i dalje u preoblikovanju pjesme. Ipak, sam susret Soundgardena i grupe Devo dovoljno je neobičan da ovoj obradi obezbijedi mjesto među snimcima kojima vrijedi ponovo posvetiti pažnju.
4. Zašto Nirvanina „Sappy“ ima toliko zbunjujuću istoriju?
Nirvana – „Sappy“, poznata i kao „Verse Chorus Verse“
Pjesma „Sappy“ zanimljiva je i zbog svog kvaliteta i zbog zamršene istorije naslova pod kojima je bila poznata.
Snimak koji dio publike i dalje povezuje sa nazivom „Verse Chorus Verse“ pojavio se na kompilaciji „No Alternative“ iz 1993. godine. Izdanje je prikupljalo sredstva za organizacije povezane sa borbom protiv AIDS-a, a okupilo je izvođače poput grupa Soul Asylum, Pavement, Smashing Pumpkins, Soundgarden i The Breeders.
Ubrzo se pročulo da kompilacija sadrži i skrivenu, prethodno neobjavljenu Nirvaninu pjesmu.
Na većini verzija CD-a ona nije bila navedena u spisku numera. Na pojedinim kasnijim izdanjima pojavila se u pratećim bilješkama pod naslovom „Verse Chorus Verse“.
Vremenom je u zvaničnoj diskografiji ustaljen naziv „Sappy“, kako bi se razlikovala od druge Nirvanine pjesme koja se takođe zvala „Verse Chorus Verse“.
Zabunu dodatno povećava činjenica da je „Verse Chorus Verse“ bio i planirani naziv dvostrukog koncertnog albuma poslije smrti Kurta Kobejna 1994. godine. Projekat je odložen jer Krist Novoselić i Dejv Grol nisu mogli da nastave rad na njemu.
Muzički, „Sappy“ pokazuje Kobejnovu sposobnost da emocionalnu tjeskobu smjesti u naizgled jednostavnu i zaraznu pop strukturu.
Tumačenja teksta kreću se od feminističke kritike tradicionalnih partnerskih uloga do pretpostavke da je pjesma povezana sa njegovom kornjačom, koja se navodno zvala Sappy.
„Držaće te u tegli / A ti ćeš misliti da si srećna / Napraviće ti otvore za vazduh / A ti ćeš misliti da si srećna“, glasi dio teksta u prevodu.
3. Kako su Alice in Chains, Soundgarden i Mudhoney postali „Alice Mudgarden“?
Alice in Chains – „Right Turn“
Strogo gledano, „Right Turn“ nije B-strana singla. Objavljena je na pretežno akustičnom EP izdanju „Sap“ iz 1992. godine, uz pjesme „Brother“, „Got Me Wrong“ i „Am I Inside“.
Ipak, posebno mjesto među zanemarenim snimcima grandža zaslužuje zbog saradnje članova tri važna benda iz Sijetla.
Uz Alice in Chains gostovali su Mark Arm iz grupe Mudhoney i Kris Kornel iz Soundgardena. Zbog toga se pjesma povremeno pripisuje izmišljenoj supergrupi „Alice Mudgarden“.
Snimljena je u periodu kada je Alice in Chains pripremao i „Would?“, svoj doprinos saundtreku filma „Singles“ Kamerona Kroua.
Gitarista i autor Džeri Kantrel objašnjavao je da gostovanja nisu nastala kao rezultat producentskih dogovora. Odluka da pozove Arma i Kornela bila je spontana, gotovo kao poziv komšijama da se pridruže fudbalskoj utakmici.
Pjesma se povezuje sa temom heroinske zavisnosti. Kao moguća inspiracija pominje se preminuli pjevač grupe Mother Love Bone Endru Vud, ali i mogućnost da je Kantrel posredno pisao o svom pjevaču Lejnu Stejliju, koji je tada bio u ranoj fazi zavisnosti. Nijedno od tih tumačenja u izvornom tekstu nije predstavljeno kao konačno potvrđeno.
„Krisu sam dao tekst, a Lejn i Mark dodali su nešto svoje“, rekao je Kantrel za Guitar World 1993. godine.
Kornel u završnom minutu prelazi u snažan krik, dok Armov uzdržaniji, uznemirujući nastup pruža drugačiju vrstu intenziteta. Kantrel ga je uporedio sa „glasom smrti“.
2. Zašto „Adhesive“ pokazuje drugačije lice Stone Temple Pilotsa?
Stone Temple Pilots – „Adhesive“
Kada je Stone Temple Pilots 1996. godine objavio album „Tiny Music… Songs from the Vatican Gift Shop“, američka alternativna scena već se značajno promijenila.
Grandž više nije bio novi zvuk koji osvaja mejnstrim. Bendovi su morali odlučiti da li će ponavljati ranije uspjehe ili tražiti drugačiji pravac.
Stone Temple Pilots izabrao je istraživanje novih mogućnosti, nakon što su ga kritičari na prva dva albuma često optuživali da oponaša druge izvođače.
Dok se debitantski „Core“ oslanjao na snažne rifove i mračnu atmosferu, a „Purple“ na upečatljive melodije pogodne za radio, „Tiny Music“ donio je psihodelične teksture, neobičnije aranžmane i uticaje starijeg popa.
„Adhesive“ se nalazi na tom albumu, ali je objavljena i kao B-strana CD singla „Big Bang Baby“. Prema autoru izbora, na kasnijim kompilacijama rijetko je dobijala pažnju koju zaslužuje.
Muziku je napisao basista Robert Deleo, dok je tekst djelo Skota Vejlanda.
„Bila je posebna. Nisam znao u kojem će pravcu Skot krenuti sa tekstom, pa me je ponekad iznenadilo ono što je izabrao. Nekad napišete muziku i imate melodiju, a onda čujete riječi i pomislite: ‘Nisam baš to imao na umu. Ali je sjajno.’ U toj pjesmi bilo je prelijepo ono o čemu je pisao i način na koji je tome pristupio“, rekao je Deleo za Songfacts.
Pjesmu obilježavaju usporena, gotovo opijajuća atmosfera, Vejlandov glas između ranjivosti i distance, električni klavir Rhodes i trubački solo koji priziva Četa Bejkera.
„Prodavaću više ploča ako budem mrtav“, pjeva Vejland, unoseći prepoznatljivi cinizam epohe u pjesmu koja pokazuje širinu benda.
1. Ko je tajanstveni čovjek iz pjesme „Leatherman“?
Pearl Jam – „Leatherman“
Pearl Jam ima posebno bogatu zbirku B-strana i drugih snimaka izvan standardnih albuma.
Čak je i obrada „Last Kiss“, koja je 1999. postala njihov najveći uspjeh na američkoj listi singlova, prvobitno bila pjesma van redovnog albuma koja je kružila među fanovima.
Bend je 2003. objavio dvostruku kolekciju „Lost Dogs“, sa B-stranama, demo-snimcima i drugim raritetima. Ipak, ni na njoj nije bilo mjesta za sve pjesme iz arhive.
Među izostavljenima našla se „Leatherman“, objavljena 1998. na CD singlu „Given to Fly“, sa albuma „Yield“.
Neobična i zarazna, pjesma ostaje upečatljiva i zbog brzog, gotovo ravnodušnog Vedерovog izgovaranja stihova:
„Evo ga, čovjek zemlje / On je Leatherman, osmijeh na licu, sjekira u ruci / On je Leatherman, Leatherman, Leatherman.“
Bend ju je izvodio i kao dio svojevrsne trilogije sa poznatijim pjesmama „Better Man“ i „Nothingman“.
Inspiracija je, prema izvornom tekstu, bio stvarni lik iz američkog folklora 19. vijeka: lutalica poznat kao Leatherman, opisan kao čovjek francusko-kanadskog porijekla koji je obilazio područja Konektikata i Njujorka.
Nosio je debelo, ručno izrađeno kožno odijelo, boravio u pećinama i dolazio u obližnja naselja da zatraži hranu, koju su mu stanovnici davali.
To nije uobičajena tema grandž pjesme, ali upravo takav izbor pokazuje i manje ozbiljnu, razigraniju stranu Edija Vedera.
- Zašto su B-strane bile važne za grandž?
- 5. Kako je Soundgarden spojio svoju težinu sa pjesmom grupe Devo?
- 4. Zašto Nirvanina „Sappy“ ima toliko zbunjujuću istoriju?
- 3. Kako su Alice in Chains, Soundgarden i Mudhoney postali „Alice Mudgarden“?
- 2. Zašto „Adhesive“ pokazuje drugačije lice Stone Temple Pilotsa?
- 1. Ko je tajanstveni čovjek iz pjesme „Leatherman“?
